Macke

[RAMBO]

Jest i ja sam primjetila trzaju malo glavom tako da im se brkovi pomjeraju, garant nesto ljepo sanjaju(misa na tanjuru, ha,ha)

[RAMBO]

Mozak i endokrine zlijezde

Sva osjetila i zlijezde koje stvaraju hormone salju podatak u mozak, koji ga zatim obradjuje i daje poruku organizmu kako na njega odgovoriti putem zivcanog sustava. To zahtijeva veliku kolicinu energije i iako mozak tezi manje od jedan posto tjelesne tezine, on dobiva 20 posto krvi koja izlazi iz srca.

Kontrola tjelesnih funkcija

Hormoni koji nastaju u mozgu nadziru vecinu dnevnih zadaca organizama.

Antidiuretski hormon (ADH):

Nastaje u hipotalamusu, a kontrolira koncentraciju mokrace i oksitocina, hormona koji sudjeluje u trudovima i opustanju mlijeka kod zenskih macaka. Hipotalamus takodjer stvara CRH ili kortikotropni opustajuci hormon, koji nadzire opustanje ACTH(vidi nize).

Adrenotropni hormon (ACTH):

Ovaj hormon potice nadbubreznu zlijezdu na stvaranje kortizola kao odgovara na stres ili opasnost.

Hormoni rasta:

Hipofiza izlucuje hormone koji nadziru hormone rasta.

Tireostimulurajuci hormon (TSH):

TSH potice aktivnosti stitne zlijezde,koji regulira razinu metabolizma.

Melanocitni stimulirajuci hormon (MSH):

Ovaj hormon stimulira sintezu melatonina, ukljucenog u pokretanje ciklusa spavanja i kontrolu unutarnjeg sata.

Stvaranje spolnih hormona, jajnih stanica i spermija kontrolira folikulostimulirajuci hormon (FSH) u zenki i luteinizirajuci hormon (LH) u muzjaka.

Nadbubrezne zlijezde

Nadbubrezne zlijezde nalaze se u svaki bubreg, a sastoje se od kore i srzi. Kora stvara kortizol i druge hormone koji su sredstvo kontrole u nadzoru raznine metabolizma i odredjivanja odgovora na ozljedu. Srz stvara epinefrin i norepinnefrin, poznatiji kao adrelanin i noadrenalin. Oni kontroliraju srcani ritam i sirenje krvnih zila. Nadbubrezna zlijezda vitalni je sastojak bioloskih mehanizama povratne veze. Ovaj sustav nadzire odgovor "borba" ili "bijeg" i ima najizravniji ucinak na ponasanje macaka. Bioloski mehanizmi povratne veze odjedjuju cud, druzeljubivost i pitomost macke.

Biolosko racunalo

Mozak se sastoji od vise milijardi specijaliziranih stanica (neurona), od kojih ima do 10.000 veza s drugim stanicama. Do sedme sedmice zivota, poruke kroz mozak macke putuju brzinom od gotovo 390km/h.Tijekom zivota ta se brzina smanjuje.
Anatomski je mozak macke nalik mozgu drugih sisavaca. Mali mozak kontrolira misice; veliki mozak upravlja ucenjem, emocijama i ponasanjem, a mozdano deblo ga spaja sa zivcanim sustavom. Za mrezu stanica nazvanih limbicki sustav smatra se da spajaju instikt i ucenje.

Inteligencija macaka

Macke se radjaju s instiktima za oznacavanje i obranu teritorija te lova za hranom, ali moraju nauciti kako se to radi.
Odgojem macaka u nasim domovima, mi se aktivno uplicemo u razvoj njihova mozga i ponasanja. Macka odrasla u ljudskom domu prije sedme sedmice strosti moze nauciti da ljudi ne predstavljaju opasnost, dok ce macke lutalice razviti opravdanu sumnju prema drugim zivotinjama i ljudima jer su macke male i relativno bespomocne prema takvim suparnicima. Moze nam se uciniti da macke ne mogu uciti, jer slabo reagiraju na socijalnu poduku koji mi koristimo, buduci da zivimo u zajednici.

Macke se obicno ne pokoravaju za nagradu, jer postovanje nema prednosti prilikom prezivljavanja usamljena lovca, ali ipak mogu pokleknuti pred hranom kao nagradom.
Najjasniji primjer razmisljanja macaka je njihova borba protiv ulaska u transporter prije posjeta veterinaru, ali ce pri povratku kuci spremno u njega uci. Suocena s dva zla, macka se brzo odlucuje na manje.

[ado_89]

joj rambo. pa kud ces vise od 122 posta. hehe. salim se ba, sve ja ovo procitam i vjeruj mi zanimljivo je jer volim macke.


imam gluhavog macka u zgradi, i nece nigdje drugo da spava sem pred mojim vratima. al kaki ispred komsijinih dva sprata iznad, jer sam ga debelo istukao kad se pokakio ispred mojih pa je smrdilo koda je cojk istruho. znam da je gluhav jer ja otvorim vrata on nista, a kad ga darnem malo on skoci (ono prepadne se). i kad ga zovem on nista, a kad me vidi odma dodje.
imam i sliku negdje, postavit cu kad nadjem

[ado_89]

evo mog mackaka, ja i on na izletu

lijeno ko cuskija, samo spava

[RAMBO]

evo mog mackaka, ja i on na izletu

lijeno ko cuskija, samo spava

Ljepa slika! Macke stvarno znaju uzivati to se mora priznati znaju sebi ugoditi.

[RAMBO]

Zivcani sustav

Zivcani sustav je uskoj vezi s hormonalnim sustavom u uskladjivanju svih prirodnih sustava macke. Zivcani sustav reagira brzo, pouzadano i izravno na dogadjaje, bilo unutarnje bilo vanjske.
Odredjena podrucja zivcanog sustava macke po uticajem se njene volje, druga, pak, to nisu.
Podaci putuju zivcanim sustavom u dva smjera: osjetilni zivci govore mozgu kako se macka osjeca, a motoricki zivci prenose upute iz mozga u tijelo.

Sredinji i periferni

Zivcani sustav sastoji se od dva dijela: sredisnjeg i perifernog. Prvi se sastoji od mozga i ledjne mozdine - oni su komadno srediste i autoput za dvosmjerno prenosenje podrazaja. Periferni zivcani sustav prima informaciju o temperaturi, dodiru i bolu te salju instrukcije u misice. On se sastoji od mozdanih zivaca - odgovornih za prenos osjetila - i spinalnih ili perifernih zivaca koji povezuju tjelesne udove sa sredisnjim zivcanim sustavom.

Hemijske poruke

Zivcani sustav sastoji se od zivanih stanica (neurona) i potpornih stanica koje daju strukturu i stvaraju mijelin. Tijelo neurona prekriveno je razgranatim strukturama, koje primaju poruke drugih stanica. Svaka stanica ima takodjer strukturu nalik repu (akson), koja salje poruke drugim zivcanim stanicama ili organima. Sve te poruke prenose neurotransmiteri, hemijske supstance koje nastaju u aksonima.
Zivcani sustav macke stalno salje i prima velik broj poruka. Svaka stanica obicno salje poruke hiljadama drugih stanica.

Mijelinska ovojnica

Mijelin je masna, zastitna membrana koja se nalazi oko najvecih aksona. Ona povecava brzinu komunikacije uzduz zivaca. Tehnicki gledano, zivcano se vlakno sastoji od aksona, njegove mijelinske ovojnice i stanice koja stvara mijelin. Mijelin nastaje u stanicama nazvanim oligodendrociti u sredinjem zivcaniom sustavu. Svega nekoliko zivaca ima vec pri rodjenju mijelinsku ovojnicu, no ipak do mijelizacije dolazi brzo i ucinkovito.

Svjesna kontrola

Mnoge funkcije zivcanog sustava pod voljnom su kontrolom macke. Kada ugleda pljen, sprema misice za nalet. Osjetni zivci prenose poruke u mozak, a motoricki zivci prenose poruke natrag misicima, stimulirajuci ih na izvrsenje skoka.

Nesvjesna kontrola

Neke aktivnosti, uglavnom one koje reguliraju rad srca, disanje i probave, nisu pod uticajem volje macke. Njih kontrolira autonomni zivacni sustav, koji se sastoji id dva dijela: simpatikusa i parasimpatikusa. Kada macka miruje, zadnje spomenuti imaju glavnu rijec: zjenice su opustene,a frekvencija rada srca i disanja usporene su i pravilne.
Simpatikus preuzima ulogu kada je macka pod stresom. On potice hipotalamus i hipofizu kako bi stimulirala nadbubrezna zlijezda i ukljucila se u odluku "borba ili bijeg". Krv se od unutarnjih organa preusmjerava prema misicima, dlaka je nakostrijesena, srcani otkucaji ubrzani, a zjenice rasirene za bolji vid.

Neuroloski problemi

Neuroloski problemi rijetki su kod macaka. Virusne infekcije (kao sto je virus panleukopenije, virus bjesnoce i virus zaraznog peritonitisa), otrovi i niz parazita ostecuju zivce. Medjutim, prometne su nezgode najcesci uzrok tih ostecenja. Do danas nema nacina za poticanje regeneracije zivaca.

[Blahhh]

hhh preswadak macak

[RAMBO]

Sluh i ravnoteza

Evolucija je macku opremila izvanrednim sluhom, dobro prilagodjenim za hvatanje manjih glodavaca. Macka moze otkriti i najslabija misije skvicanje visoke frekvencije ili suskanje jedva cujnih pokreta.
Sum se sastoji od valova koji putuju zrakom. Pretvorene u elektricne impulse uho ih usmjerava i provodi do mozga koji ih tumaci.
Pritisak u unutarnjem uhu regulira se vezom sa straznjim dijelom grla. putem eustahijeve cijevi.

Nevjerovatna krajna granica

U kontrolu preciznijih pokreta uha ukljuceno je vise od dvadesetak misica. Macka moze rotirati svoje usi nezavisno jedno od drugog, kako bi cula pljen ili opasnost. Takodjer moze cuti zvukove viskoke frekvencije do 65 kiloherca (kHz), cijelu oktavu i pol vise od naseg maksimuma koji iznsi 20 kHz. Poput ljudi, medjutim, macke s godinama gube svoju sposobnost otkrivanja visih frekvencija.

Balansiranje

Macke su po prirodi penjaci i imaju razvijenu sposobnost odrzavanja ravnoteze. Organ za ravnotezu, vestibularni aparat, nalazi se u unutarnjem uhu. Promjena smjera ili brzine trenutacno se biljeze u tom organu, sto omogucava macki promjenu smjera kako bi se izravnala.

Zvucna cijev

Zvuk putuje i potice usni bubnjic na vibriranje. U srednjem uhu, tri kosti nazvane cekic, nakovanj i stremen prenose vibracije na unutarnje uho oblika puzeve kucice, te dalje na slusni zivac. Organ ravnoteze, vestibulrani apart sastoji se od komora i kanala, oblozenim osjetljivim dlacicama koje registriraju pokret tekucine i salju mozgu signale.

[Stryker]

Gledao ja danas na National Geographic, čini mi se, reportažu o medvjedima. Imaju 300 puta bolji njuh od čovjeka i 7 puta bolji od najboljeg psa/kera tragača.

(Nije spam, zar nisu medvjedi u porodici mačaka?)

[RAMBO]

Miris, okus i dodir

U nosu macke imaju dvostruko vise stanica osjetljivh na miris ili olfaktornih receptora nego ljudi. Okusni pupoljci prekrivaju jezik, dok se receptori za dodir nalaze po cijelom tijelu macke, ali uglavnom po mekusima i osjetnim dlakama.

Osjet mirisa

Macke koriste svoj osjet mirisa kako bi nanjusile plijen ili hranu, otkrile opasnost ili procitale hemijske poruke ostavljene u urinu ili fecesu. Mirisne molekule prilijepe se na ljepljivu sluznicu koja prekriva zakrivljene kosti unutar nosnih komora.
Na gornjem dijelu usana, macke imaju vomeronazalni ili Jacobsonov organ. Kada upotrebljavaju taj organ, otvaraju usta u polozaj izmedju grimase i siroko otvorenih usta nazvan Flehmenov odgovor.Mirisi uz pomoc jezika zapljuskuju vomeronazalni organ i salju ga, putem razlicitim od onoga kojim idu mirisi iz nosa, u podrucje mozga nazvano hipotalamus.

Otkrivanje okusa

Jezik i dio zdrijela macke prekriveni su ispupcenjem tkiva, koje nazivamo papile. Odrasla macka ima otprilike 250 papile, svaka ima od 40 do 40.000 osjetilnih pupoljaka. Macka prepoznaje gorki, kiseli i slani, ali zato ne i slatki okus. Njihovi pupoljici specijalizirani za otkrivanje aminokiselina iz mesa, ali slabije od nasih otkrivaju ugljikohidratne sastojke hrane biljnog porijekla.

Hemijski receptori

Svaki okusni pupoljak na jeziku macke ima osjetne dlacice koje otkrivaju hemijske tvari iz hrane. Unutar nosnih prohoda, mirisne molekule prijanjaju na ljepljivu sluznicu koje prekriva nosne skoljke. Druge mirisne molekule hvata vonomeronazalni organ na gornjem dijelu ustiju.

Dlake osjetljive na dodir

Jos dok su u materici, macicima rastu njihove vrlo pokretljive osjetljive dlake (lat. vibrissae). Najduze i najraskosnije su vibrise na bradi i gornjoj usni. One mogu biti usmjerene prema naprijed u znak pozdrava ili straga prilikom borbe ili hranjenja, da ne smetaju. Kada macka istrazuje, osjetne dlacice iznad ociju i na obrazima, upozoravaju oci na opasnost. Od jednog do drugog vrha, osjetne dlake na obrazima upozoravaju i na najmanju pukotinu kroz koju macka moze slobodno proci.