+ Reply to Thread
Prikaz rezultata 1 do 4 od 4

Diskusija: Pravopisna pravila u standardnom bosanskom jeziku

  1. #1
    Jasko81
    Gost

    Standardno Pravopisna pravila u standardnom bosanskom jeziku

    Evo jedna edukativna tema....

    Polazimo sa upotrebom interpunkcijskih znakova...

    APOSTROF
    Apostrofom se označava ispušteni dio riječi ili broja, npr. Je l', Saraj'vo, al'...
    Apostrof se ne piše na kraju krnjeg infinitiva u sastavu futura prvog (npr. napisat ću, kupit ću), niti uz kraće oblike koji su prihvaćeni u bosanskom standardnom jeziku, npr. s (sa), k (ka)...

    CRTA
    Crta označava naknadno objašnjenje prethodnoga sadržaja i pauzu između prethodnog sadržaja i sljedećg odsječka teksta. Piše se i ispred jedinica u nabrajanju, te onih koje želimo istaknuti, kao i ispred navođenog teksta.
    Dvjema se crtama odjeljuju dopunske obavijesti u rečenici.
    S obiju strana crte ostavlja se bjelina veličine jednog slovnog znaka; jedino je između brojeva crta bez razmaka.

    Crta se stavlja i: pri isticanju rečenica unutar odlomka, između rečenica kao primjera, između naslova, podnaslova i sl., u dijalozima umjesto navodnika, između upravnog govora i piščevih riječi...

    Pri okomitom nizanju dijelova teksta crtama se mogu zamijeniti brojke ili slova. Crta služi i za odjeljivanje rečenica kao primjera za neko pravilo. Njome se umjesto tačkom mogu odjeljivati naslovi i podnaslovi kad se nižu jedan za drugim. U dijelogu se replike mogu odvajati crtom umjesto navodnicima, tada se i autorova intervencija odvaja crtom.

    Crta se može upotrebljavati i u značenju OD – DO , potom između suprotstavljenih pojmova, kao i između sportskih rezultata (u značenju PREMA).

    CRTICA
    Crtica se piše: pri rastavljanju riječi na kraju reda, između sastavnih dijelova polusloženica, između dijelova pojedinih izraza, onomatopeja, između dvostrukih prezimena ženskih osoba, te između slova i brojki ili nastavaka.
    Primjeri: Nasiha Kapidžić-Hadžić, A-vitamin, ANUBiH-u...

    DVOTAČKA
    Dvotačka se stavlja: ispred teksta u ulozi objašnjenja, ispred zaključka, ispred samostalnih dijelova uklopljenih u rečenicu, ispred jedinica u nabrajanju, ispred navedenih tuđih riječi, u značenju PREMA.
    Dvotačka nije obavezna ukoliko su jedinice u nabrajanju normalno ukloljenje u rečenicu.

    KOSA CRTA
    Kosa crta razdvaja jedinice teksta; upotrebljava se umjesto riječi ODNOSNO, kao znak razlomka, kao i između dviju kalendarskih jedinica i dviju oznaka mjere.

    NAVODNICI
    Među navodnike se stavljaju nečije riječi i riječi sa suprotnim značenjem, s tim da se ništa ne smije mijenjati ukoliko se navode tuđe riječi. Piščeve riječi unutar navedene rečenice se odvajaju zarezima ili crtama. Navodnicima se obično označavaju i naslovi knjiga, ismena proizvoda, uža imena unutar širih.
    Navodnicima se na obilježavaju općepoznate izreke, kao ni istaknuti naslovi i nazivi.

    POLUNAVODNICI
    Polunavodnici se koriste za označavanje navoda u navodu, npr.
    Učenica se tek jučer izjasnila: „Već sam pročitala roman 'Derviš i smrt'“.

    TAČKA
    Tačkom se označava dovršenost potvrdnih i odričnih rečenica.
    Tačka se ne piše iza upitnika i uzvičnika kad označavaju dovršenost rečenice; ne piše se kao znak dovršenosti rečenice ako rečenica završava skraćenicom s tačkom, niti iza triju tačaka kao znaka nedovršene rečenice.
    Također se tačka ne piše iza naslova, potpisa i stalnih imena.
    Tačka se upotrebljava iza nekih skraćenica te uz brojke; iza arapskih rednih brojeva (ako ne slijedi koji drugi interpunkcijski znak) i za odjeljivanje brojnih mjesta radi lakšeg čitanja; iza rimskih brojeva kojima se označava redoslijed poglavlja i sl.



  2. #2
    Jasko81
    Gost

    Standardno

    TAČKA-ZAREZ
    Tačka-zared obilježava pauzu kraću nego tačka, a dužu nego zarez.
    Tačkom-zarezom mogu se odjeljivati skupine istovrsnih ili srodnih jedinica, rečenice bez veznika, rečenica koje treba posebno istaknuti, simetrične složene rečenice, odsječci teksta u nizu.

    TRI TAČKE
    Tri tačke se pišu na mjestima gdje je tekst prekinut, te kada je u govoru napravljena kraća pauza. Tri tačke u oblim zagradama označavaju da je ozistavljen dio tuđeg teksta.

    UPITNIK
    Upitnik se stavlja na kraju upitne rečenice, bez obzira da li ona počinje upitnom riječju ili ne. Pri nabrajanju upitnih rečenica ili dijelova rečenica pisanje upitnika zavisi o stepenu povezanosti elemenata koji se nabrajaju. Upitnik se ne stavlja iza zavisnoupitne rečenice. Po pravilu se ne stavlja ni iza naslova.
    Upitnikom u oblim zagradama iskazuje se neka sumnja, neslaganje i sl.

    UZVIČNIK
    Uzvičnik se stavlja na kraju uzvične rečenice, potom iza jače nagašenog vokativa, uzvika ili imperativa. Po pravilu se ne piše iza naslova.
    Uzvičnikom u oblim zagradama unutar rečenica iskazuje se čuđenje u vezi sa sadržajem određene riječi.
    Kada se rečenicom uz čuđenje izražava i pitanje, iza nje se zajedno stavljaju i upitnik i uzvičnik.

    ZAGRADE
    Unutar zagrada se obično stavljaju naknadna i sporedna objašnjenja. Na kraju teksta koji počinje malim slovom unutar zagrada mogu stajati uzvičnik i upitnik, ali ne i tačka; međutim, na kraju samostalne rečenice unutar zagrada može stajati i tačka. Zagradama se izdvaja i svoj tekst umetnut u tuđi, uz napomenu da ne pripada citatu.
    Postoji i jednostruka zagrada ili luk, koji se piše iza slova ili brojeva pri označavnju jedinica u nabrajanju.

    ZAREZ
    Zarezom se obilježavaju naporednost i nabrajanje, naknadno objašnjenje, suprotnost, posebno isticanje, obraćanje, subjektivni odnos te inverzija. Njime se, radi lakšeg čitanja i boljeg razumijevanja teksta, razdvajaju različiti samostalni dijelovi unutar rečenice, kao i same rečenice međusobno.
    Zarez se stavlja između naporednih jedinica i jedinica u nabrajanju bez veznika.
    Zarezom se odvajaju dijelovi rečenice koji se dodaju ili umeću (apozicija, apozitiv, članovi kojima se ističe dio koji slijedi, riječi kojima se naknadno objašnjava prethodni sadržaj, umetnuti dijelovi kad nisu izravno vezani s rečenicom), oblici vokativa, modalne riječi i izrazi. Također se zarezom odvajaju glagolski pridjev radni i trpni kad stoje umjesto cijele rčenice na početku rečenice.
    Zarez se stavlja ispred suprotnih, isključnih i zaključnih veznika; njime se odvajaju i rečenice u inverziji.
    Zarez se ne stavlja između glavne rečenice i zavisne kloja je s njom u neposednoj značenjskoj vezi.

    ZVJEZDICA
    Zvjezdica se stavlja ispred nepotvrđenih oblika riječi i ispred stilski obilježenih riječi ili oblika.

  3. #3
    Jasko81
    Gost

    Standardno

    GEMINACIJA U BOSANSKOM JEZIKU

    Za bosanski jezik vrijedi pravilo da se u suglasničkoj skupini ne mogu ostvariti dva ista suglasnika, ali od ovoga pravila postoje izuzeci. Tako se pišu udvojeni suglasnici jj u superlativu pridjeva kod kojih komparativ počinje suglasnikom j, te u nekim pojedinačnim riječima.
    Udvojeni suglasnici se često izgovaraju kao jedan produženi suglasnik (npr. j) ili kao dva (tzv. geminacija).

    Primjeri:
    a)–dd-: poddioba, poddijalekt, preddiplomski, naddržavni;
    b)–jj-: najjači, najjasniji, najjednostavniji, najjužniji;
    c)–nn-: vannastavni;
    d)–pp-: prepapir;
    e)–rr-: hiperradikalan, superrevizija;
    f)–tt-: tridesettrećina, postturski;
    g)–zz-: nuzzarada, nuzzanimanje...

    U orijentalizmima je geminacija također česta. Ako se neka riječ piše isključivo sa geminacijom u osnovnom obliku, onda se i svi padeži i izvedeni oblici pišu sa udvojenim suglasnicima:

    a)–dždž-: zul-hidždže;
    b)–ll-: Allah, Abdullah, billahi, muallim, muallima;
    c)–mm-: Muhammed, ummet;
    d)–nn-: sunnet, Džennet, džennetski;
    e)–rr-: muderris
    f)–ss-: mufessir;
    g)–vv-: tesavvuf.

  4. #4
    Jasko81
    Gost

    Standardno

    UPOTREBA VELIKOG SLOVA

    • vlastito ime, npr. Dino, Tanja, Samir
    • prva riječ u rečenici
    • ime Bog: Allah, Jahve, Milostivi, Vladar
    • pridjevi od imena Bog: Božiji
    • imena božanstava i mitoloških bića: Perun, Mars, Afrodita, Vesna, Lucifer
    • prezime: Čuvidina, Dizdarević, Torlaković
    • ustaljeni nadimci: Beba, Braco, Minka, Selmica
    • opće imenice u službi vlastitog imena: Sluga, Lisica, Snješko Bijelić ( u književnoumjetničkim djelima)
    • riječi sa istaknutim značenjem: Istina, Dobro, Sreća
    • vlastita imena životinja: Garov, Milava, Miki Maus, Rudonja
    • prvi član latinskih naziva životinja: Canis lupus, Ursus arctos
    • prvi član latinskih naziva biljaka: Pirus malus, Secale cereale
    • prisvojni pridjevi na –ov/-ev, izvedeni od imena, prezimena, nadimaka: Ibrin, Selmin, Snjeguljicin
    • prisvojni pridjevi izvedeni iz vlastitih imena životinja: Šarkin, Bjelkin
    • imena naroda, grupa naroda, plemena: Amerikanac, Lužički Srbi, Srbijanka, Turčin, Indijanac
    • etnici (nazivi stanovnika prema imena mjesta): Hercegovac, Novljanin, Ilidžanac, Fočak
    • imena kontitenata: Azija, Južna Amerika
    • svi članovi kod naziva država (osim veznika): Bosna i Hercegovina, Ujedinjeni Arapski Emirati, Južna Australija, Obala Slonove Kosti, Hrvatska
    • upravne jedinice (samo prvi član velikim slovom): Tuzlanski bazen, Travničko muftijstvo, Sarajevski kanton
    • nazivi država koje ne postoje (samo prvi član velikim slovom): Socijalistička federativna republika Jugoslavija, Tursko carstvo, Sovjetski savez, Novopazarski sandžak
    • svi članovi imena naseljenih mjesta: Bosanski Šamac, Sarajevo, Mostar, Brčanska Malta...
    • zemljopisna imena: Jadranska oblast, Semberija, Bosanska krajina
    • strane svijeta u označavanju naroda: Istok, Zapad
    • nebeska tijela i sazviježđa: Danica, Večernjača, Saturn
    • imena zodijačkih znakova: Blizanci, Ovan, Djevica
    • vjerski i državni praznici (samo prvi član): Hadžijski bajram, Nova godina, Dan žena, Prvi maj
    • imena trgova, aleja, bulevara: Aleja Bosne srebrene, Omladinsko šetalište
    • riječ ULICA kada se nalazi na prvom mjestu u nazivu ulice: Ulica bana Kulina, Ulica prijedorska, Ulica šehida
    • imena saobraćajnih sredstava, puteva, pruga, građevina: Bosna-ekspres, Autoput Sarajevo-Zenica, Kineski zid, Careva džamija, Djevojačka česma
    • imena organizacija, ustanova, radionica, društava, odbora: Crveni polumjesec, Velika medresa u Skoplju, Osnovna škola „Safvet-beg Bašagić“, Sarajevski lingvistički krug, Slovo Gorčina u Stocu, Nogometni klub „Željezničar“, Udruženje likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine
    • ustaljeni nazivi događaja: Prvi svjetski rat, Sarajevski atentat, Zapadni front, Bitka na Neretvi
    • naslovi knjiga, odlomaka, časopisa, rasprava, studija: Legenda o Ali-paši, Derviš i smrt, Pravilnik o radu gradske biblioteke, Biser, Dnevni avaz
    • nazivi zakonskih nacrta: Nacrt Zakona o porezu na promet
    • sportske priredbe, lige, turniri: Mundijal, Nogometno prvenstvo BiH
    • imena proizvoda: Gillete, Plivadon, Ava, Philips
    • nazivi nastavnih predmeta (samo u dokumentima): Fizika, Historija
    • riječi iz poštovanja: Ti, Vi, Vaš

+ Reply to Thread

Thread Information

Users Browsing this Thread

There are currently 1 users browsing this thread. (0 members and 1 guests)

Bookmarks

Pravila postavljanja poruka

  • ne možete postavljati nove teme
  • ne možete postavljati odgovore
  • ne možete postavljati priloge
  • ne možete urediti svoje poruke