+ Reply to Thread
Stranica 4 od 6 PrvoPrvo 123456 PosljednjePosljednje
Prikaz rezultata 31 do 40 od 57

Diskusija: Tešanj

  1. #31
    Manet bihnet forum MostWanted's Avatar
    Pridružen/a
    23 Dec 2008
    Lokacija
    .......
    Poruke
    1,563
    Rep Power
    11

    Standardno

    Citat Prvi postavio masiracha Pregledaj poruku
    EDI-SAN – kamenolom Trebačko brdo..

    a da se radi o gradu...nebi rekao, vise jedna osrednja kasaba..



    Ovaj kamen je cudo.....A i Tesanj je preljep grad?
    Attached Thumbnails Attached Thumbnails 30062009(001).jpg   30062009(002).jpg   30062009.jpg  

  2. #32
    Moderator Enver's Avatar
    Pridružen/a
    22 Apr 2003
    Lokacija
    Bosna oko Usore
    Poruke
    3,207
    Rep Power
    21

    Wink

    Klasika u Tešnju







    Poslije dugo vremena ljubitelji klasične muzike u Tešnju imali su priliku uživati u jednom koncertu ovog muzičkog pravca.

    Tešanjskoj publici izvođenjem dijela Baha, Lista, Šopena, Papandopula, Betovena i Šostakoviča na klaviru predstavila se 19-godišnja Ivana Ružić. Ivana Ružić je osnovnu muzičku školu završila u Tešnju u klasi nastavnice Bernadete Galijašević a srednju muzičku školu okončala je u Tuzli u klasi profesora Zlatana Jukića, instrumentalni i teroteski odsjek. Ivanu ovih dana očekuje prijemni u Zagrebu.





    Preuzeto:TESANJ.NET

  3. #33
    Moderator Enver's Avatar
    Pridružen/a
    22 Apr 2003
    Lokacija
    Bosna oko Usore
    Poruke
    3,207
    Rep Power
    21

    Wink

    Biblioteka Tešanj



    Tradicija pisane riječi u ovom gradu je duga. A u širenju obrazovanja i kulture veliku važnost imaju i biblioteke koje su se na ovom prostoru razvijale kako pri školama tako i u privatnom vlasništvu. Ovom prilikom želim ukazati na historijski razvoj tešanjske biblioteke njeno današnje stanje kao i zavičajnu zbirku koju ona posjeduje. Prvi zvanični tragovi knjige i biblioteka na ovom području pojavljuju se još u 16. stoljeću, kada su brojni prepisivači knjiga bili u Tešnju.Ali prije nego što se kaže bilo šta o bibliotekama u Tešnju, u cilju što boljeg razumjevanja i izbjegavanja mogućeg nesporazuma u teksta, ukazat će se na kulturne prilike koje su bile u periodu od Osmanske preko Austo-Ugarske vladavine, pa u periodu između dva svjetska rata i na kraju u periodu poslije drugog svjetskog rata. Kulturni život Bosne i Hercegovine uvijek se morao usklađivati sa ciljevima i politikom vladajućih režima, a ne sa potrebama i težnjama stanovništva. Pa tako u vrijeme Osmanske vladavine kulturni život je bio zapušten i razjedinjen, a osim izvjesnog broja medresa, samostanskih i manastirskih škola u našoj zemlji nije bilo drugih institucija. Upravo u to vrijeme u Tešnju počinje sa radom Gazi Ferhad–begova medresa, čiji se kontinuitet rada neće prekidati sve do XX stoljeća. Ferhad-beg Čelebija, sin Iskenderov, sestrić sultana Sulejmana Veličanstvenoga, jedna je od najznačajnijih ličnosti za rani razvitak Tešnja. On je uvakufio mekteb, medresu, han, 32 ducana... graditelj je i glavne tešanjske džamije "Ferhadije" ili "Čaršijske", kako se u narodu zove. Umro je 1568. god i sahranjen je pred svojom džamijom u Tesnju. U njoj su prepisivana razna djela koja su nastala na orijentalnim jezicima (arapski, turski, persijski), ali su ujedno i nastajala nova djela, a od sredine 18. stoljeća, nastaju djela na maternjem jeziku pisana arapskim pismom, što je dio tzv. »alhamijado književnosti«. U 17. stoljeću na ovom prostoru je osnovana i druga medresa Hadži Mehmedova, na što upućuje jedan rukopis koji je u njoj prepisan, a do sredine 19. stoljća ovdje su oformljene 3 medrese.[1] Djela, koja su nastajala u medresama, bila su uglavnom teološkog karaktera, ali ih ima i iz oblasti geometrije, aritmetike, astrologije, pa i pjesništva. Knjiga se koričila, te »vakufila« tj. poklanjala – medrasama, školama, bibliotekama. Tako se još u 18. stoljeću pominje Emin Ahmet Misir,[2] koji je »uvakufio knjigu«, a početkom 19. stoljeća Mustafa Šefki ef. Udžičanin[3] - prepisivač, muftija u Derventi i muderis Gazi Ferhad-begove medrese u Tešnju - je poklonio veći broj knjiga gradu Tešnju. Nažalost veliki je broj prepisanih dijela, kako u Tešnju tako i u cijeloj Bosni i Hercegovini koji nije sačuvan, s obzirom na činjenicu da je princ Eugen Savojski, austijski vojskovođa 1697. godine zapalio mnoge gradove u Bosni i Hercegovini, pa mu ni Tešanj tom prilikom nije bio izuzetak, ipak određeni broj tih spisa je i sačuvan. Ovdje je zanimljivo pomenutu da je. Dr. Muhamed Ždralovic 1988. godine proučavajući ovu materiju, utvrdio dvadeset i pet prijepisa nastalih u Tešnju[4]. Prva dva nastala su 1672. god i nalaze se u Orijentalnj zbirci Arhiva HAZU, a ostali registrirani prijepisi nastajali su sve do 1869. godine[5]. Jedan broj ovih izuzetno vrijednih prijepisa nalazi se u Općoj biblioteci u Tešnju.

    Sa dolaskom Austro – Ugarske vlasti u Bosnu i Hercegovinu kulturne prilike bivaju nešto raznovrsnije i intenzivnije u odnosu na predhodn period, ali još uvijek je bio kontrolisan, cenzurisan od strane okupatorskog režima, koji duže vrijeme nije dopuštao njen razvoj. Početkom 20. stoljeća u Bosni i Hercegovini osnivaju se kulturno–prosvjetna društva nacijonalno orijentisani: »Prosvjeta« (srpsko društvo) »Napredak« (hrvatsko) i »Gajret« (muslimansko) koja osnivaju svoje čitaonice i biblioteke. Godine 1870. je ustanovljena kiraethana tj. čitaonica u Tešnju.[6] U svom djelu, »Biblioteke u Bosni i Hercegovini 1878 – 1918«, prof. Lamija Hadžiosmanović navodi podatak da je 1893. godine u Tešnju postojala jedna Muslimanska čitaonica.[7] Ne znam da li je riječ o jednoj te istoj biblioteci. Samo da napomenem da su ove čitaonice u svom programu imale i organizovanje predavanja, zabava, opismenjavanje stanovništva i dr. Kulturni život u periodu između 1918-1945 je stagnirao i bio slabo zastupljen, pa ni nacionalno-konfesionalna društva se više nisu mnogo zalagala za njen razvoj kao u ranijem periodu, te u ovom periodu bh. kultura ostaje prepuštena sama sebi. Ovome treba samo dodati da je pored već postojećih nacionalnih društava, formirano muslimansko društvo »Narodna Uzdanica«, koje je bilo prohrvatski orijentisano, za razliku od »Gajreta« koje je bilo prosrpski orijentisano. Ovakva situacija se odrazila i na kulturne prilike u Tešnju, u kome su u tom periodu postojale tri čitaonice. Srpska čitaonica, Muslimanska čitaonica, koja je mjenjala naziv prvo u Građanska a potom u Hrvatsko-muslimanska čitaonica, i još jedna Muslimanska čitaonica[8]. Konačno kulturni život postaje nezavisniji nakon drugog svetskog rata, što omogućava da se uspješnije razvija i da podjednako pripada svim građanima, za razliku od predhodnog perioda, o kojem sam već govorila, kada je ustvari sam kulturni život, pa samim tim i bibliotečka djelatnost bila podređena konfesionalno-nacionalnim društvima. Napokon poboljšanjem društvenih i materijalnih polžaja kulture, rađaju se brojne institucije koje doprinose uspješnijem razvoju samog kulturnog života. Sve ovo je predhodilo stvaranju današnje biblioteke.Današnja biblioteka u Tešnju, koja je osnovana kao institucija modernog tipa i nema tako dugu historiju, naime priča o njoj počinje neposredno po završetku drugog svjetskog rata, odnosno 1946. god kada je i osnovana. Njen kompletan fond iznosio je svega 500 knjiga, dobijenih uglavnom na poklon od građana i od ostataka fonda Hrvatsko-muslimanske čitaonice. Bila je smještena u prostorijama Kulturno–umjetničkog društva “Bratstvo”, zgrada je 1964. godine srušena, a njena lokacija je bila kod mosta, preko puta današnje pošte. Na samom početku svog osnivanja biblioteka nije imala stalnog biblotečkog radnika. Ali već godinu dana kasnije s prvim stalno zaposlenim, počele su i da pristižu knjige. Pa tako podatak iz 1957. godine, kada je ujedno i donesen Zakon o Bibliotekama, kazuje da biblioteka već ima 2449 knjiga, i oformljeno Dječije odjeljenje.[9] Od posebne važnosti za rad i razvoj ove biblioteke je godina 1968. kad se knjižni fond znatno obogatio. Naime, Općina Tešanje je izdvojila sredstva za kupovu privatne biblioteke književnika i kulturnog poslenika Hamida Dizdara (1907-1967), koja čini zasebnu cjelinu u Biblioteci kao “Fond Hamida Dizdara”. Bogata historijska građa i brojni rukopisi, te stara periodika čine posebnu dragocjenost ovog fonda. Smatra se da je ova zbirka jedna od vrednijih privatnih knjižnih zbirki u Bosna i Hercegovina. Nju čine 17.237 knjiga pretežno iz oblasti humanitarnih znanosti i umjetnosti, te zbirke ugašene periodike od 898 naslova uglavnom nekompletnih časopisa i listova, od kojih je dobar dio iz 19. stoljeća. Među njima se nalaze: novosadska “Danica” iz 1866, “Golubica”iz 1842, Jagićev “Književnik” iz 1864. te “Srpski letopis” iz prve polovine 19. st. , pa “Bosna”, “Bošnjak”, “Sarajevski cvjetnik”, “Bosanska Vila”, “Nada”, “Behar”, “Gajret” i drugi listovi i časopisi. Posebnu vrijednost fonda čine rariteti tj. rijetki primjerci knjiga objavljenih kod nas i u inostranstvu počev od druge polovine 18. stoljeća pa nadalje. Zbirka rariteta broji 1218 knjiga. Od toga broja 321 sveska se odnosi na bosansku knjigu, 813 na “jugoslaviku”, a 84 sveska na stranu literaturu.[10] “Fond Hamida Dizdara” zasita je jedan od vrijednih spomenika naše kulturne baštine, ali ipak ne i jedini.

    U nastojanju da se sačuva tredicija u sakupljanju dobre knjige RO Narodni Univerzitet (danas Centar za kulturu i obrazovanje, u čijem je sastavu djelovala “Narodna biblioteka”, kao radna jedinica, sve do 2001. god, kada je postala samostalna Javna ustanova i preimenovana u »Opća biblioteka«), zaposleni su se izborili da fond obogate otkupom i poklonima drugih privatnih bibloiteka. Tako se na policama Biblioteke našla orijentalna zbirka knjiga (arapski, turski, persijski), od oko 700 bibliotečkoh jedinica mahom štampanih, ali i rukopisnih, te drugi prtivatni fondovi zavičajnog karaktera od oko 850 bib. jedinica. Fondovi knjiga i rukopisa na orijentalnim jezicima čine biblioteke, gore već pomenutog muftije i muderisa Mustafe Šefki ef. Udžičanina, njih 150, zatim tu je i biblioteka Mesuda ef. Smailbegovića, (foto F089) (1837-1904) bio je muftija i muderis Gazi Ferhad-begove medrese u Tešnju. Biblioteku koju je poklonio sadrži oko 500 knjiga uglavnom iz oblasti šeriatskog prava, tefsiri – tumačenje Kur'ana, tu su i riječnici, leksikoni arapskog, turskog, perzijskog, jezičnog područja. U fond na orijentalnim jezicima spada i zaostavština tešanjskog učitelja, jednog od osnivača Pozorišta u Tešnju, člana raznovrsnih kulturno – umjetničkih društava, a riječ je o Mehmedu Bajraktareviću Mehi (1927-1993). Pored ovih dobrotvora, u bogaćenju bibliotečkog fonda u Tešnju učestvovali su još: Edhem Pobrić, (foto F093) rođen 12. 2. 1921. god. u Tešnju, bio je bankar, političar, vijećnik AVNOJ-a i ZAVNOBiH-a, poslanik u Skupštini Bosne i Hercegovine. Dao je izuzetan doprinos privrednom i društvenom razvoju tešanjskog područja 70-tih i 80-tih god. Umro je 6. 10. 1991. god i sahranjen je u Tešnju.

    Zatim biblioteke trgovca Dragutina Tanasića i književnika Kasima Derakovića, koji je rođen u Doboju 15. 3. 1935. god. pisao je prozu i poeziju za odrasle i djecu, književne i likovne kritike, eseje, putopise, reportaže. Umro je 10. 10. 1990. godine. Pjesnik, prozni pisac, pisac za djecu Bajruzin Hajro Planjac, je još jedan Tešnjak koji je, također, dao svoj doprinos u bogaćenju bibliotečkog fonda Opće biblioteke u Tešnju. Ovdje se nalazi i jedan dio biblioteke Amaterskog pozorišta, koje je u Tešnju osnovano 1953. godine. S obzirom na sve ove činjenice koje sam ukazala i na bogatstvo koje krije (čuva) ova biblioteka, ne treba da nas čudi da je baš ona 1986. godine dobila dva najveća duštvena priznanja, a riječ je nagradi Drušva bibliotekara SR Bosna i Hercegovina “Najbolja Biblioteka u Bosni i Hercegovini za 1986. godinu” i “Septembarska Povelja” - najveće priznanje Općine Tešanj. Osim toga, ova biblioteka je 1988. godine bila domaćin Jugoslovenske manifestacije “mjesec knjige 1988. gidine” i pri tom ugostila brojne poznate ličnosti iz sfere kulture i umjetosti.

    Da se knjiga se u Tešnju oduvijek poštovala i čuvala, te da osjećaj za kulturnim nasljeđem na ovom prostoru nije prestao, svjedoči i činjenica da su u ratnom periodu (1992-1995), radnici biblioteke na čelu sa njenim tadašnjim direktorom, rahmetli Adilom Alićem, uspjeli da sačuvali njena vrijedna dijela, izmjestivši ih u odgovarajuća skloništa. U nastojanju da svoj fond i dalje bogati, biblioteka izdvaja sredstva za kupovinu knjiga, pa se danas u njoj mogu naći najnoviji naslovi i izdanja. Danas cjelokupni fond Biblioteke sadrži nešto više od 50. 000 kjniga i druge bibliotečke građe, i kao takav stoji na raspolaganju čitaocima. Problem sa kojim se biblioteka suočavala od samog svog osnutka jeste prostor. U potrezi za boljim uslovima smještaja Biblioteka je nekoliko puta preseljavana, da bi 1968. god našla utočište na duži period u zgradi “Šarenog mekteba”, (F076) u ulici Osmana Pobrića, što je omogućilo otvaranje čitaonice, Odjeljenja za odrasle, Dječije odjeljenje, te da na svom području organizuje i bibliotečku mrežu, tako da je sredinom 70-tih godina imala šest pokretnih biblioteka.

    Početkom agresije na našu zemlju (1992-1995), 1993. godine biblioteka je premještena u prostorije Salona namjestaja, u ulici Patriotske lige, gdje je bila sve do 1998. godine kada je prešla u nešto adekvatniji prostorije, u jedno krilo zgrade dječijeg obdaništa, ulica Hajrudina Hajdića, gdje se i danas nalazi. Ipak moram istaći, da biblioteka zbog uslova u kojima se nalazi kao i nedostatka sredstava nije u mogucnosti da ostvaruje svoje programske ciljeve, ovdje prije svega mislim na posebnu prostoriju za čitaonicu, kao i razvijanje bibliotečke mreže, te kompjuterizacije.Zavičajna zbirka je određeni bibliotečki materijal u Općoj bioblioteci koji se odnosi na područje na kome je ona formirana (locirana). Čini poseban fond i služi izučavanju prošlosti, sagledavanju sadašnjeg stanja i osnova za planiranje razvoja. Kriteriji po kojem se izdvaja bibliotečka građa za zavičajnu zbirku, u ovom slučaju zavičajnu zbirku Tešanj, su:
    Građa koja je nastala, objavljena i štampana na teritoriji zavičaja (Tešanj), neovisno od sadržaja građe i pripadnosti autora zavičaju.
    Obavezni primjerak tešanjskih izdavača, bez obzira na vrstu građe.
    Djela značajnih autora koji su rođeni u Tešnju ili su samo jedan period živjeli i radili u Tešnju, te time bitno uticali na njegovo stvaralaštvo i kulturu. Djela tih autora se ne moraju sadržajno ticati zavičaja.
    Građa koja se odnosi na značajne historijske, kulturne i javne ličnosti grada, koja sadržajno govori o njihovom životu, radu i djelovanju u Tešnju, bez obzira na mjesto izdavanja i jezik na kojem je izdata.
    Pojedine numerisane ili nenumerisane biblioteke/zbirke tešanjskih izdavača i biblioteke/zbirke drugih izdavača koje se svojim sadržajem tiču grada Tešnja.
    Građa koja se tematski jednim dijelom odnosi na grad Tešanj, bez obzira na mjesto izdanja i jezik na kojem je pisana ili kazana.

    Preuzeto:TESANJ:NET

  4. #34
    Moderator Enver's Avatar
    Pridružen/a
    22 Apr 2003
    Lokacija
    Bosna oko Usore
    Poruke
    3,207
    Rep Power
    21

    Wink

    Katalozi tešanjskih izdavačkih kuća Časopisi koji izlaze na području zavičaja, ali su namijenjeni širem području ili cijeloj zemlji.Pojedinačni brojevi časopisa koji sadrže informacije o zavičaju tj. Tešnju bez obzira na jezik i mjesto izlaženja
    Audio-vizuelni materijal koji svojim sadržajem u potpunosti ili znatnim dijelom govori o Tešnju. Sitnin štampani materijal i sva druga građa koja se odnosi na Tešanj i institucije i preduzeća u njemu, ili manifestacije i događaji koji su se dešavali u gradu U ovu zbirku spada razna vrsta građe: umjetničke reprodukcije, razglednice, slajdovi, fotografije, dijafilmovi, plakati, katalozi, adresari, kalendari, telefonski imenici, redovi vožnje, prospekti, razna uputstva i smjernice u radu preduzeća i odbora, reklame, itd.
    Da je tešanjska biblioteka prava riznica blaga svjedoče nam i djelovi prepiske i rukopisi pojedinih djela brojinh stvaralaca, kao i neki dokumenti. Ovdje ću pomenut samo neke: Muse Ćazima Ćatića, Hamida i Maka Dizdara, Bore Stankovića, Antuna Gustava Matoša, Hamze Hume, Adem-age Mešića, Mustafe Ćemana i drugih.

    Ovdje je neophodno navesti i prva izdanja djela: Vuka Karadžića, Dositeja Obradovića, Jovana Dučića, Ive Andrića i dr. koji doduše se ne mogu svrstati u Zavičajnu zbirku Tešnja ali se nalaze u vlasništvu tešanjske biblioteke i zajedno sa ostalim raritetima (ukupno oko 2500), čine bogatstvo od neprocjenjive vrijednosti. Od posebne važnosti su i tešanjski sidžili - sudski protokoli tešanjskog kadiluka, koji predstavljaju veliku vrijednost kao istorijski izvor, a za tačnost njihovih podataka garantuje činjenica da su nastali pod kontrolom suda te sadrže bogatu građu za izučavanje političke, privredne, kulturne istorije, ne samo lokalnih područja, već i Osmanskog Carstva. Sidžil iz godine 1740–1746, pronašao je Dr. Avdo Sućeska, a preveo prof. Abdulah Polimac. Orginal se nalazi u Narodnoj Univerzitetskoj Biblioteci u Sarajevu, a kopija prevoda u Općoj biblioteci u Tešnju. Ovaj sidžil priređuje Mr. Hadidža Čar-Drnda iz Orijentalnog instituta u Sarajevu. Sidžil iz 1751-1789 godine preveo je prof. Abdulah Polimac iz sarajeva a za štampu ga priređuju prof. dr. Lamija Hadžiosmanović i Salih Trako iz Orijentalnig instituta iz Sarajeva.Sidžil koji se odnosi na godinu 1639-1642, (nalazi se kod prof. Ahmeda Aličića, direktora Orijentalnog instituta u sarajevu). dio ovog sidžila koristio je Osman Asaf Sokolović i objavio je u Sarajevu 1942. godine pod naslovom »Tešanj prije tri stoljeća«.Na osnovu svoje bogata kulturne prošlosti, i vrijednih fondova Tešanj danas posjeduje zavidnu zavičajnu zbirku knjiga i dokumenata koja čini osnov svih naučno-istraživačkih radova, to potvrđuju brojni naslovi novih knjiga nastalih zahvaljujući upravo ovom fondu Zavičajne zbirke. Do danas su nastala značajna djela kao što su: Knjževni opis Hamida Dizdara, Sabrana djela Muse Ćazima Ćatića, Zbirka pjesama “Sa gornjeg čardaka”, bibliografija “Hasanaginica”, »Tešanjske zanatlije i trgovci 1642-1992«, Alija Galijašević, Tešanj 1996. »Adem-aga Mešić Moj odgovor bezimenim klevetnicima«, priredio Amir Brka, Tešanj, 1998.


    Preuzeto:TESANJ.NET

  5. #35
    Moderator Enver's Avatar
    Pridružen/a
    22 Apr 2003
    Lokacija
    Bosna oko Usore
    Poruke
    3,207
    Rep Power
    21

    Wink

    Potpisani Ugovori za projekte mladih




    JU CENTAR ZA KULTURU TEŠANJ


    Danas su u Sali Općinskog vijeća Tešanj Općinski načelnik
    Fuad Šišić i predstavnici udruženja mladih potpisali deset ugovora
    za projekte mladih i projekte borbe protiv ovisnosti. Na raspisani javni
    poziv pristiglo je ukupno 27 projekata, od čega je nakon provedene procedure,
    a u skladu sa planiranim aktivnostima i aktima Vijeća, deset projekata ispunilo
    potrebne uslove.

    Ovo je treća godina realizacije javnog poziva za projekte mladih i projekte borbe
    protiv ovisnosti. Cilj je bolji položaj mladih, angažovanje mladih u društvenom
    životu i osposobljavanje mladih za pisanje projekata. U svom obraćanju,
    Općinski načelnik je čestitao mladim i istakao važnost institucionalne podrške
    ovakvim projektima projektima. Inače, u budžetu Općine Tešanj za 2009. godinu
    za ovu namjenu predviđeno je 70.000 maraka.




    (www.opcina-tesanj.ba)

  6. #36
    Moderator Enver's Avatar
    Pridružen/a
    22 Apr 2003
    Lokacija
    Bosna oko Usore
    Poruke
    3,207
    Rep Power
    21

    Wink

    TEŠANJ U GEOGRAFIJI

    Geografska širina Tešnja : 44° 33'
    Nadmorska visina: 230 m
    Klima: Umjereno kontinentalna.
    Broj stanovnika je 52.249 (od čega je 13.798 prognanih i raseljenih lica )
    Gustina naseljenosti je 320 stanovnika/km2.




    Struktura stanovništva:

    Populacija Bošnjaci Hrvati Srbi Ostali

    Prije rata No % No % No % No %
    39.941 72,1 8.929 18,4 3.071 6,3 1.539 3,2

    Sadašnje stanje 48.770 95,2 2.294 4,48 143 0,28 42 0,04



    Općina Tešanj nalazi se na razmeđu srednje i sjeveroistočne Bosne i Hercegovine, a graniči sa općinama Teslić, Doboj, Doboj Jug, Usora i Maglaj.
    Područje općine je nakon završetka rata prostorno reducirano sa 223 km2 na 209 km2, a nakon formiranja općine Usora površina općine Tešanj je 160 km2.

    Područje Općine Tešanj čine naseljena mjesta: Bukva, Blaževci, Bobare, Cerovac, Čaglici, Čifluk, Dobropolje, Drinčići, Dzemilic Planje, Jevadžije, Jelah, Jablanica, Jelah-polje, Kalošević, Karadaglije, Koprivci, Kraševo, Lepenica, Logobare, Lončari, Ljetinić, Mrkotić, Miljanovci, Medakovo, Mekiš, Novo Selo, Novi Miljanovci, Oraš Planje, Piljužići, Potočani, Putešić, Raduša, Rosulje, Ripna, Šije, Tešanj, Trepče, Tešanjka, Tugovići, Vrela (dio), Vukovo i Hrvatinovići.





    NAJVEĆA NASELJENA MJESTA U OPĆINI TEŠANJ KOJA SU PO MNOGIM KARAKTERISTIKAMA
    POPRIMILA URBANI IZGLED SU JELAH I TEŠANJKA, NA PUTU DOBOJ - TESLIĆ - BANJA LUKA.

  7. #37
    Moderator Enver's Avatar
    Pridružen/a
    22 Apr 2003
    Lokacija
    Bosna oko Usore
    Poruke
    3,207
    Rep Power
    21

    Wink

    BOSANSKO POZORIŠTE TEŠANJ



    Pozorišna tradicija u malom bosanskom gradiću Tešnju, koji se nalazi
    u sjeverno-istočnoj Bosni, lociranom u podnožju planine Crni Vrh datira
    od davne 1865. godine, kada je lokalni učitelj Stevo Petranović sa grupom
    građana postavio na pozorišne daske i odigrao Hebelovu «Juditu», a odmah
    slijedeće godine Šilerove «Razbojnike», što spada u red prvih pozorišnih javnih
    predstava u Bosni i Hercegovini.
    U svom bogatom i plodonosnom radu, grad Tešanj i Bosansko pozorište Tešanj
    7 (sedam) puta je bilo domaćin festivala amaterskih pozorišta Bosne i Hercegovine
    i to: 1962, 1965, 1971, 1981, 1982, 1983. i 1988. godine, za koje organizacije smo
    dobili mnoštvo priznanja širom ex Jugoslavije.
    O učešćima na festivalima amaterski pozorišta BiH svjedoče
    mnogobrojan priznanja i nagrade, koje i danas krase
    prostorije našeg Pozorišta, od kojih su najpoznatije:

    Kolektivne nagrade

    - predstavnik Bosne i Hercegovine na festivalu dramskih amatera
    Jugoslavije 1968. i 1970. godine na Hvaru,
    - predstavnik Bosne i Hercegovine na susretima «Večeri bratstva»
    u Prizrenu 1975. i 1982. godine,
    - predstavnik Bosne i Hercegovine na susretima «Kraljevački oktobar»
    u Kraljevu 1982, 1983. i 1985 godine,
    - predstavnik Bosne i Hercegovine na susretima «Abrašević»
    u Valjevu 1982. i 1988. godine,
    - predstvanik Bosne i Hercegovine na «BRAMS-u»
    u Beogradu 1985. godine i
    - nagrada ansambla za dikciju 1967. i 1972. godine.

    Pojedinačne nagrade

    Od pojedinačnih nagrada naše Pozorište je u 4 (četiri) navrata
    osvajalo nagrade za režiju i to: 1966, 1970, 1973. i 1988. godine,
    nagrade za scenografiju 3 (tri) puta i to: 1983. (dva puta) i
    1988. godine, nagrade za kostimografiju 2 (dva) puta i to:
    1981. i 1982. godine, nagrada za likovno rješenje plakata
    i afiša 1 (jedan) puta i to: 1985. godine, te nagrade za uloge 22
    (dvadesetdva) puta u rasponu od 1962. do 1991. godine.
    Svoj procvat i izlazak iz lokalnih okvira Pozorište počinje bilježiti
    od 1953. godine, kada se u rad uključuju entuzijasti i ljudi od pera
    i znanja, što je od tada pa do današnjih dana rezultiralo postavljanjem
    na pozorišne daske preko 140 premijera, među kojima su:
    - 1953. godina «Ljudi bez vida»
    «Hasanaginica»
    - 1955. godina «Čikina kuća»
    «Sumnjivo lice»
    «Zona Zamfirova»
    - 1956. godina «Ljudi»
    - 1957. godina «Nadahnuće»
    - 1958. godina «Nikoletina Bursać» B. Ćopić
    - 1959. godina «Drveni tanjur»
    - 1960. godina «Mister Dolar» B. Nušić
    - 1961. godina «Iz mraka» M. Feldman
    - 1962. godina «Vuk Bubalo» B. Ćopić
    - 1963. godina «Izbiračica» K. Trifković
    - 1964. godina «Konkurs» M. Mitrović
    - 1965. godina «Hasanaginica» M. Ogrizović
    - 1966. godina «Balada o dobrim ljudima» D. Filip
    - 1967. godina «Legenda o jednoj ljubavi» A. Nametak
    - 1968. godina «Početak kraja» i «Siročad»
    - 1969. godina «Banalna tema» I. Raos
    - 1970. godina «Zulumćar» S. Ćorović
    - 1971. godina «Od kako je Banja Luka postala» R. Filipović
    - 1972. godina «Mak u kamenu» M. Dizdar
    - 1973. godina «Tako dozvaše tajnu» M. Žalica
    - 1974. godina «Zelene zrake» V. Rabadan
    - 1975. godina «Vox humana» M. Kapor
    - 1976. godina «Vjenčanica»
    - 1977. godina «Vojevanje kralja Pilipa» A. Nejman
    - 1978. godina «Vuk Bubalo na pruzi Šamac-Sarajevo»
    - 1979. godina «Priznajem samo sud Partije» Ž. Mihailović
    - 1980. godina «Hitler u partizanima» F. Hadžić
    - 1982. godina «Bundžija» M. Jančić
    - 1983. godina «Bukve» H. Kikić
    - 1984. godina «Iz mraka» M. Feldman
    - 1985. godina «Generalijum» A. Isaković
    - 1986. godina «Sabirni centar» D. Kovačević
    - 1987. godina «Pešice» S. Mrožek
    - 1988. godina «Tvrđava» M. Selimović
    - 1989. godina «Ko će da spase orača» F. Girloj
    - 1990. godina «Dr» B. Nušić
    - 1991. godina «Omer-paša Latas» D. Andžić

    U toku rata, u periodu od 1992. do 1996. godine Bosansko pozorište
    Tešanj je nastavilo sa radom, te iako u otežanim okolnostima postavilo
    na pozorišne daske:

    - 1993. i 1994. godine «Bojim se zamrijeti»
    - 1995. i 1996. godine «Sredinom» Z. Dizdarević,

    kako bi odmah poslije uspostavljanja mira u našoj zemlji, odigralo predstave:

    - 1997. godina «Pomrčina krvi» Muratbegović
    - 2000. godina «Zabavni odbor» A. Nametak
    - 2002. godina «Tuđe-domaće» H. Džafić
    - 2002. godina «Medvjed» A. P. Čehov
    U 2005. godini naše pozorište održalo je dvije premijere i to:

    - 30.04.2005. godine muzičko scenski kolaž «Pokajanje» na tekst
    Mehmeda Pargana i
    - 30.12.2005. godine dramu «Mrakuša» tekst Sene Mustajbašić,
    te pomoglo učenicima Gimnazije «Musa Ćazim Ćatić» Tešanj u izvedbi
    dvije pozorišne predstave.

    23.05.2005. godine Bosansko pozorište Tešanj je slavilo 140 godina
    od igranja prve pozorišne predstave, te u tu priliku organizovalo pozorišne
    predstave, izložbu slika i pozorišnih plakata, te organizovalo okrugli sto sa
    temom «Pozorišna umjetnost na tlu BiH» sa gostom Gordanom Muzaferijom.

    2006. godine izveli smo premijeru dječije predstave "Glas djetinjstva"
    Nasihe Kapidžić Hadžić, koja je za godinu i pol izvođenja imala
    16 repriznih predstava, gdje je ovu predstavu gledalo oko 4 000 učenika.
    U saradnji sa Gimnazijom "Musa Ćazim Ćatić" Tešanj postavili smo i premijerno
    prikazali djelo "Legenda o jednoj ljubavi" Abdurahmana Nametka, premijera
    izvedena 14.04.2007. godine u sklopu Općinskih dana borbe protiv fašizma.
    Sa istim djelom smo učestvovali na dva omladinska festivala, i to u: Mostaru
    i Konjicu, gdje smo ostvarili slijedeće:
    - nagrada za ulogu
    - nagrada za epizodnu žensku ulogu
    - nagrada za najbolje kostime.
    Iz svega naprijed navedenog vidljivo je da pozorišna umjetnost u našem gradu
    ima tradiciju i da se prenosi na buduće generacije, ali iz razumljivih razloga
    i poteškoća koje su nastale u ratnom periodu ovo Pozorište je došlo
    u nezavidnu situaciju,kada su u pitanju tehnička i druga pomagala
    (nedostatak rasvjetnih i zvučnih uređaja, osiromašen fundus
    garderobe i šminke,kao i nedostatak tekstova za predstave...).
    Bez obzira na navedene poteškoće naše Pozorište će nastaviti sa radom
    i nastojati da ostvari kontakt sa ljubiteljima pozorišne umjetnosti.

    Preuzeto: www.tesanj.biz

  8. #38
    Moderator Enver's Avatar
    Pridružen/a
    22 Apr 2003
    Lokacija
    Bosna oko Usore
    Poruke
    3,207
    Rep Power
    21

    Wink

    TEŠANJKA-TEŠANJ U SLIKAMA
















  9. #39
    BIHnet Korisnik
    Pridružen/a
    21 Apr 2008
    Poruke
    13
    Rep Power
    7

    Standardno

    bio sam u tesnju...sada je fino sredjen

  10. #40
    Moderator Enver's Avatar
    Pridružen/a
    22 Apr 2003
    Lokacija
    Bosna oko Usore
    Poruke
    3,207
    Rep Power
    21

    Wink

    JELAH-TEŠANJ U SLIKAMA














    Jelah kroz fotografiju....

+ Reply to Thread

Thread Information

Users Browsing this Thread

There are currently 1 users browsing this thread. (0 members and 1 guests)

Bookmarks

Pravila postavljanja poruka

  • ne možete postavljati nove teme
  • ne možete postavljati odgovore
  • ne možete postavljati priloge
  • ne možete urediti svoje poruke